Prehrana u najranijoj dobi djeteta

Majčino mlijeko i zamjene

Najprirodnija namirnica u prehrani dojenčadi je majčino mlijeko. Čak i ako nakon nekog vremena dijete biva hranjeno umjetnom hranom, dojenje u tom najranijem razdoblju djetetova života pruža velike prednosti.

Kolostrum, svjetla tekućina koja se izlučuje prije pojave samog mlijeka, bogata je protutijelima koja potpomažu slabi imunološki sustav tek rođenog djeteta, a omogućuje normalno formiranje crievne flore.

Nakon toga mlijeko postaje gušće i osigurava djetetu sve neophodne tvari za rast, razvoj i zaštitu tijekom narednih šest mjeseci. Majčino je mlijeko najlakše probavljivo, sadrži sve potrebne proteine, vitamine i minerale potrebne za zdravi razvoj djetetovog organizma, a osim toga sadrži i tvari koje potpomažu apsorpciju i ukupni metabolizam.

Masti sadržane u majčinom mlijeku predstavljaju lako probavljive masti, po svome sadržaju bogate esencijalnim polinezasićenim masnim kiselinama. Te su masti prijeko potrebne za razvoj složenih struktura živčanog sustava djeteta, a posebno membrana mozga.

Umjetno spravljeno mlijeko može predstavljati adekvatnu zamjenu za majčino mlijeko što se samog sastava tiče, međutim postoji nešto ipak toliko jedinstveno u prirodnom majčinom mlijeku. Evo o čemu se radi: kada dijete počinje sisati mlijeko je bogatije vodom, dok se s nastavkom dojenja obogaćuje proteinima i mastima. Na taj se način zadovoljavaju dvije potrebe djeteta: najprije se utaži žeđ, a zatim mali organizam zadovolji svoj apetit.

Za one koji žele i mogu koristiti majčino mlijeko, ono predstavlja najbolju hranu, besplatnu, jednostavnu za prenošenje, higijenski ispravnu, temperaturno prilagođenu potrebama djeteta. Nadasve je velika korist za daljnji razvoj djeteta emocionalna veza koja se tim putem ostvaruje. U opsežnim studijama znanstvenici su utvrdili i smanjenu incidenciju tumora dojki u žena koje su nakon poroda dojile. Prehrambene se navike često stvaraju tijekom prvih godina života, kada je važno da budu zadovoljene sve neophodne nutritivne tvari potrebe za zdrav i snažan razvoj djeteta.

Prehrana djece u najranijoj dobi

Uvođenje novih namirnica u djetetovu prehranu tijekom prve godine života, te postepeno zamjenjivanje mliječnih obroka s “konkretnim” obrocima moralo bi i za dijete i za majku proteći bez dodatnih stresova i poteškoća. Kako bi to doista i bilo tako, nadasve je važno pomno pratiti savjete i preporuke koje daje pedijatar.

Većina pedijatra smatra da se s postepenim odvikavanjem djeteta od sisanja, odnosno s uvođenjem novih namirnica u svakodnevnu prehranu, mora započeti između četvrtog i šestog mjeseca djetetova života. Uloga namirnica različitih od majčinog ili umjetnog mlijeka sastoji se u tome da one uz mlijeko mogu bolje zadovoljiti sve prehrambene potrebe djeteta koje je sada u fazi intenzivnog rasta.

Zamjenske namirnice moraju se uvoditi postepeno tijekom cijele prve godine života, kada bi dijete moralo već konzumirati sve one obroke koje jedu i ostali ukućani. Djeca koja suviše brzo i naglo prestaju biti dojena, mogu patiti od pojedinih prehrambenih nedostataka jer mlijeko znatno više podmiruje nutritivne potrebe djeteta u tom trenutku u odnosu na pojedine gotove ili pripremljene obroke dječje hrane. Druga opasnost kod naglog odvikavanja koje je zapravo djetetu nametnuto krije se u iznenadnim pojavama alimentarnih (prehrambenih) alergija.

Prve krute namirnice koje se daju djetetu tijekom prvih mjeseci njegova života moraju biti lako probavljive i ne bi smjele u djeteta izazvati nikakve oblike preosjetljivosti. Pedijatri se uglavnom slažu da bi prvi kruti obrok djeteta morala biti riža u obliku kreme pomiješana s majčinim ili umjetnim mlijekom, a poželjno je početi odmah davati ovako pripremljen “obrok” malom žličicom. Nakon toga, nastavlja se s pasiranim voćem i povrćem (krumpir).

Trebalo bi barem do šestog mjeseca života izbjegavati ono voće i povrće koje je potencijalni alergen. Od voća su to u prvom redu jagode, a od povrća to su špinat i blitva jer sadrže znatnu količinu nitrata (19. U tom osjetljivom razdoblju ne preporuča se koristiti med kao zaslađivač.
Nakon uvođenja pasiranog voća i povrća u prehranu djeteta postepeno se počinje uvoditi meso. Za početak dovoljno je primijeniti jednu vrstu mesa, najbolje nemasno bijelo meso ili meso s krila pileta. Meso mora biti u obliku pirea, dobro homogenizirano ili pak usitnjeno na male komadiće. Treba napomenuti da u dječju hranu nikako ne smijemo dodavati puno soli. Bolje je djetetu dati potpuno neslan obrok, jer potreban natrijev klorid dobiva iz samih namirnica. Suvišak soli u obroku može kod tako malog djeteta izazvati dehidraciju.

Namirnice životinjskog podrijetla koje predstavljaju potencijalne alergene, poput jaja, riba, sireva te žitarice (pšenica, ječam, zob) i proizvodi od žita bogati glutenom, mogu se dati djetetu nakon navršenog sedmog mjeseca života kako bi se uvećala količina i raznolikost svakodnevnih obroka. Razne začine i začinsko bilje ne bi trebalo koristiti tijekom ovog osjetljivog razdoblja djetetova života jer tako priređena hrana može uzrokovati nadražaj probavnog sustava djeteta i dovesti do pojave proljeva.

Svakako je potrebno nove namirnice uvoditi u prehranu jednu po jednu. Na taj se način može promptno djelovati i točno utvrditi uzrok eventualnih reakcija nepodnošljivosti ili preosjetljivosti u djeteta. Majkama se preporuča da vode svojevrstan dnevnik hranjenja djeteta i da s uvođenjem svake nove namirnice u jelovnik pomno prate sve reakcije i simptome svoga mališana. Tako se primjerice utvrdilo da kod neke djece nakon što pojedu jaje ili komadić banane dolazi do želučanih smetnji i pojave simptoma sličnih prehladi.

Kod pojave reakcija preosjetljivosti savjetuje se i izbjegavanje upotrebe kravljeg mlijeka do kraja prve godine života zbog posebnog utjecaja na crijevnu mikrofloru. Djetetu se, u tim slučajevima, kao zamjena za majčino mlijeko može dati umjetno mlijeko, a danas se sve više preporuča upotreba sojinog i rižinog mlijeka.

I konačno, sami smo svjedoci sve većeg prodora novih proizvoda koji nam do nedavno nisu bili dostupni. Mnogi od tih proizvoda nalaze put do naših domaćinstava, radnih mjesta i ustanova koje se brinu o dječici dok smo mi na poslu.

Nove namirnice i proizvodi nam donose nove okuse i mijenjaju postepeno naše dosadašnje prehrambene navike. Nadasve je stoga važno poznavati sastave tih namirnica, pratiti najnovije trendove, ali i držati se osnovnog pravila o zdravstveno i nutricionistički prihvatljivim obrocima za sve, a posebno za one koje su u osjetljivom i najranjivijem razdoblju života. Tu svakako spadaju trudnice, dojilje i djeca u prvim godinama života.

Pravilna, raznovrsna i ukusna prehrana zalog je zdravlja i vitalnosti tijekom cijelog života.