Prehrana
i dojenje

Tijekom razdoblja u kojem traje dojenje djeteta majka mora nastaviti s prehranom visoko kvalitetnim tvarima kao i tijekom trudnoće kako bi se osiguralo optimalno stvaranje mlijeka. Nedostatna prehrana majke ne umanjuje nutritivni sastav mlijeka, ali utječe na smanjenje ukupno stvorenog volumena mlijeka i može narušiti zdravstveni status majke. Ukoliko pak prehrana majke ne daje nutritivne tvari neophodne za osiguravanje optimalnog nutritivnog sastava mlijeka, organizam sam te tvari izvlači iz majčinih rezervi.

Liječnici sugeriraju majkama da u svakodnevnu prehranu uvrste veću količinu pojedinih minerala i vitamina. Primjerice, dojilja mora u svoj organizam unositi oko 50% više kalcija. Time osigurava pravilan razvoj dječjih kostiju i zubala, a ujedno štiti svoj kostur od gubitka ovog vrijednog minerala. Svakodnevno bi dojilja morala popiti litru mlijeka ili pojesti 150 g sira (najbolje svježeg sira).

Nadalje, potrebno je u prehranu uvrstiti svježe voće (jabuke) i povrće, fermentirane mliječne proizvode, ribu, bijelo i nemasno meso, pasirane mahunarke i žitarice. Takvom prehranom žena mora zadovoljiti sve potrebe svog organizma i osigurati dostatnu energiju za “proizvodnju” 600-700 ml mlijeka dnevno. Naravno da se ova silna tekućina koja nastaje mora na neki način i unijeti u organizam, pa je preporuka da u obliku raznih napitaka (mlijeko, čaj, kompot, razrijeđeni voćni sokovi i sl.) dojilja popije dnevno oko 2-2,5 litre tekućine. Tu spada i tekućina uzeta hranom, posebno u obliku juha.

Posebno je važno istaknuti nešto što možda nije na prvi pogled očito, a neophodno je za stvaranje mlijeka. Nije jednostavno u organizmu pokrenuti pravu malu mljekaru. Drugim riječima, to znači da treba osigurati energiju za proizvodnju.

U našem organizmu ta se energija stvara sagorijevanjem hranjivih tvari uz sudjelovanje kisika. Od hranjivih tvari zasigurno su najvažnija komponenta koja će osigurati adekvatnu količinu energije-složeni ugljikohidrati.

Složeni ugljikohidrati značajna je skupina namirnica koja u našem organizmu osigurava dovoljnu količinu energije za normalno odvijanje izmjene tvari, ali i za odvijanje pojedinih fizioloških procesa u posebnim stanjima. Dojenje je zaista specifični proces i iziskuje velike energetske potrebe.

Najbolji su izvor složenih ugljikohidrata visokovrijedne namirnice poput riže, krumpira, proizvoda od žita (kruh, tijesto, palenta, griz). Ove se namirnice preporučuju u prehrani jer uz ugljikohidrate unose u naš organizam i čitav niz neophodnih minerala i vitamina.

Žena koja doji mora u svaki obrok obavezno uvrstiti poneku od tih namirnica. Potrebno je naglasiti kako je najbolje da kasni večernji obrok (iza devet sati navečer) bude riža, griz ili tijesto. Nakon toga dobro je popiti mlijeko, acidofilno mlijeko ili kompot. Time smo osigurali da se rezerve ugljikohidrata (pohranjene u obliku jetrenog glikogena) održavaju i da služe za noćnu “proizvodnju” mlijeka. Majka će time biti manje iscrpljena i neće morati strahovati hoće li će djetetu biti dovoljno mlijeka na raspolaganju tijekom noći.

Kao zaključak, donosimo još neke prednosti dojenja koje predstavljaju zalog zdravlja djeteta u budućnosti:
• Dojena djeca imaju manje problema s dišnim putovima i probavnim organima od one djece koja su hranjena umjetnom hranom;
• Dojena djeca imaju manje predispozicija za nastanak astme, alergije, ekcema;
• U dojene djece manja je pojavnost autoimunih bolesti, posebice dijabetesa juvenilne dobi.